Društvena uloga i društveni položaj

Uredio/la Tijana Pajić

October 24, 2020

Društveni život je organizovan na određeni način, a ključnu ulogu u organizaciji društva čine društvene institucije kojima se određeni obrasci ponašanja institucionalizuju. Upravo društvene uloge i društveni položaji predstavljaju ključne aspekte procesa institucionalizacije. Institucionalizacija podrazumeva navikavanje na ustaljene i u budućnosti očekivane obrasce ponašanja ljudi koji imaju određene uloge (funkcije) u društvu i koji su na određenim društvenim položajima. Zapravo, “ne postoje društvene uloge i društveni položaji bez vaninstitucionalnih konteksta, niti postoje društvene institucije bez uloga i položaja” (Marinković, 2014:105). Kako svaka institucija u društvu ima određenu funkciju, tako i svaka individua unutar društva, odnosno institucija igra određenu ulogu (ima neku funkciju).

Kao što je gore prikazano, društvena uloga je pozicionirana na horizontalnoj ravni, dok je društveni položaj pozicioniran na vertikalnoj ravni. Razlog tome je primarno u tome što su društveni položaji nejednaki. Društveni položaji mogu biti niski, srednji ili visoki, a to zavisi od: stručnih kompetencija koje osoba poseduje, uticaja koje ima, društvene moći, društvenog ugleda i materijalnog bogatstva osobe.

Društveni položaji mogu biti:

  1. Pripisani rođenjem u određenoj porodici, društvenoj zajednici (npr.kaste u Indiji), ali mogu da se steknu vremenom, odnosno na osnovu prirodnih varijabli kakve su starost ili pol.
  2. Stečeni društveni položaji su prisutni u svim savremenim društvima i oni se stiču profesionalnim kompetencijama koje osoba stiče tokom života, ali bitno je spomenuti da to koji će društveni položaj neka osoba steći u svom životu zavisi od njenih ukupnih životnih šansi. Ukupne životne šanse zavise od etničkog, religijskog, rasnog, klasnog, polnog porekla osobe, njenog zdravstvenog stanja i sličnih faktora koji mogu delovati kao push/pull faktori.

Pripisani društveni položaji mogu biti:

  1. Privilegovani
  2. Deprivilegovani

Kada su društvene uloge u pitanju, sam pojam uloge je dramaturški pojam, odnosno vezuje se za pozorište. Ono što je karakteristično za društvene uloge je to što su one propisane određenim društvenim pravilima, a ukoliko se od njih odstupa, postoje predviđene društvene sankcije. (Vujanić i Čukanović, 2014). „Društvene uloge možemo definisati kao tipične oblike normativno regulisanih ponašanja u skladu sa očekivanjima drugih. Pri tome svaki pojedinac u društvu ima mnoštvo uloga“ (Marinković, 2014:106). U tom smislu, jedan čovek je istovremeno i nečiji sin, i nečiji muž, i nečiji otac, takođe je po zanimanju taksista, pa sve ove uloge on mora da igra, usklađuje jedne sa drugima i sa društvenim kontekstom. Zbog opterećenja mnoštvom uloga, neretko dolazi do sukoba uloga koji se dešava na individualnom, psihološkom planu, jer je ljudima nekada teško da se prilagode različitim kontekstima u kojima postoje različita očekivanja od njih. Društvene uloge po svom efektu mogu biti pozitivne i negativne. Negativne društvene uloge su prema funkcionalizmu patološke pojave, odnosno pojave koje odstupaju od tipičnog, očekivanog, odnosno prosečnog.

Literatura:

Vujanić-Pantelić, Snežana, i Karavidović-Čukanović, Marija. (2014). Sociologija. Banja Luka: Univerzitet za poslovni inženjering i menadžment.

Marinković, Dušan .(2014). Uvod u sociologiju: Osnovni pristupi i teme. Novi Sad: Mediterran Publishing.

Slični tekstovi!

 

Pojedinac, kultura i društvo

Pojedinac, kultura i društvo

Razvoj društvenih nauka pratile su brojne promene, no, pre nego što su se razvile
društvene nauke, postojali su teoretičari koji su se bavili isključivo ljudskom
prirodom. Smatrali su da je čovekova druga priroda – kultura.

read more
Sociološke discipline

Sociološke discipline

Savremena sociologija razgranala se na veći broj samostalnih disciplina-posebnih sociologija. Zato se pre može govoriti o sociologiji u množini, kroz prizmu njenih grana, odnosno disciplina. Brojne discipline izučavaju vezu jedne društvene pojave sa društvom u celini, čime doprinose razvoju opšte nauke o društvu i razumevanju društvenih pojava i procesa u sveukupnosti njihovih varijeteta. Tačan broj socioloških disciplina nije poznat, jer se postojeće discipline konstantno razvijaju, dajući materijal za nastanak novih subdisciplina, koje svojim osamostaljivanjem daju novu, zasebnu disciplinu. Neke od najznačajnijih socioloških disciplina su: sociologija kulture, sociologija rada, sociologija grada (urbana sociologija), sociologija sela (ruralna sociologija), sociologija morala, sociologija masovnih komunikacija.

read more
Maks Veber

Maks Veber

Maks Veber (1864-1920) Biografski podaci          Maks Veber rođen je u Erfurtu (Pruska) u protestantskoj porodici. Kada je Veber imao 5 godina, njegova porodica odlučuje da se preseli u Berlin, gde njegov otac započinje...

read more
Metod sociološkog istraživanja

Metod sociološkog istraživanja

Sama reč “metod” potiče od grčke reči methodos što znači put ili način kako da se dođe do nekog saznanja odnosno do neke istine. Metodologija je logička disciplina koja proučava metod i razvija sva njegova logička načela. Istraživanje najčešće predstavlja proveru...

read more
Sociologija porodice

Sociologija porodice

Sociologija porodice je jedna od mnogobrojnih socioloških disciplina, koja proučava interakciju porodice, kao osnovne ćelije svakog društva i samog društva u celini. Bavi se analizom različitih tipova porodičnih odnosa, proučavanjem funkcija porodice i njenim istorijskim razvojem.

read more