Hrišćanstvo

Uredio/la Milica Bogdanović

May 1, 2020

Hrišćanstvo je nastalo u Judeji,u prvom veku pre nove ere, kada je Rimom vladao car Tiberije, a
Judejom upravljao Pontije Pilat. Ko je bila majka Isusa Hrista? (devica Marija). Bilo bi dobro ukazati i
na priču o bestelesnom začeću, o bogočoveku Isusu, i o njegovoj misiji na zemlji.
Gde i kako je Isus ubijen? (Isus je razapet na brdu Golgota).
Zbog velikog požara u Rimu iz 64.godine u kome je između ostalog izgoreo državni arhiv koji je mogao
imati autentične izveštaje o suđenju Isusa iz Nazareta, o nastanku hrišćanstva i o Isusu ne zna se
puno.
Spomenućemo i religije otkrovenja-otkrivene religije, religije koje svoje učenje smatraju za
neposrednu objavu od Boga preko proroka.
Hrišćanstvo je monoteistička religija, ali posebnog tipa. Bog je jedan, ali je u isto vreme trostruk-javlja
se u tri lica Božja: Bog-Otac, Bog-Sin, Bog-Duh sveti.
Hrišćanstvo je i soterološka religija (religija spasenja), jer su svi ljudi po prirodi grešni, i ispaštaju zbog
praroditeljskog greha. Ukoliko imate mogućnosti, pronađite i pogledajte ilustrovanu Bibliju za mlade.
Šta su to Adam i Eva uradili, pa su proterani iz Raja? (jeli su sa zabranjenog drveta-drveta „dobra i
zla“). Hrišćanin je mogao biti svako ko veruje u ono što je Isus propovedao , bez obzira kog je pola
vernik, iz koje je etničke zajednice i sl.
Koja je sveta knjiga hrišćana? (Biblija), od čega se sastoji Biblija? (od Starog i Novog zaveta). O Hristu,
njegovim idejama, stradanju i sledbenicima govori se u četiri novozavetna jevanđelja. Pored
jevanđelja, čiji su apostoli Matej, Marko, Luka i Jovan, Novi zavet sadrži i Dela apostolska, poslanice
svetih apostola Pavla, Petra, Jovana Bogoslova, Jude i Otkrovenje Jovanovo.
Koji su najvažniji hrišćanski praznici?(Uskrs, Božić)
Zanimljivost o krstu kao simbolu vere: Konstantin Veliki je pred bitku na Mulvanskom mostu
312.godine na nebu ugledao krst, i čuo glas koji je obećao- „Pod ovim znakom ćeš pobediti “.Takođe,
i da su prvi Konstantinovi vojnici vojnici nosili na štitu i na zastavi ovaj znak.
Šta se važno desilo u hrišćanstvu pre 1700 godina? (313.godine kada je na Milanski edikt na kome je
car Konstantin priznao hrišćanstvo kao zvaničnu religiju Rimskog carstva).
Spomenućemo i raskole u hrišćanstvu. Kako se hrišćanstvo deli? (na pravoslavlje i katoličanstvo). Do
raskola je došlo 1054. godine, hrišćanstvo je podeljeno na istočno ili pravoslavno i zapadno ili
katoličko. Središte pravoslavlja Konstantinopolj (Carigrad/Istanbul) na čelu Pravoslavne crkve je
patrijarh, a središte katoličanstva je Vatikan, na čelu Katoličke crkve papa.
Kojim kalendarom se služi Pravoslavna/Katolička crkva? Pravoslavne crkve uglavnom računaju vreme
po starom, julijanskom kalendaru, koji je 46.godine pre n.e. uveo Julije Cezar, po savetima
aleksandrijskog astronoma Sozigena. Katolička crkva vreme računa po gregorijanskom kalendaru iz
1582.godine koga je uveo papa Grgur XIII, reformom julijanskog kalendara.
O raskolima u Katoličkoj crkvi, o reformacijama u XVI veku, koje je predvodio Martin Luter, svedočiće
nastanak pokreta protestanata.
Zanimljivost: možete pogledati na internetu video zapis „šta je Isus Hrist rekao“, odnosno u videu se
govori o savetima koje je Isus Hrist govorio.

Možete pronaći članke iz novina, ili sa portala, u kojima se pominju jevrejske zajednice i hrišćanstvo
kao i pronaći ali i uočiti koji su društveni aspekti zastupljeni kada je reč o jevrejskih i hrišćanskim
zajednicama. Na taj način, možete razvijati kritičko mišljenje i posmatrati religije i različitog
konteksta.
Autor: Milica Bogdanović

Literatura:
Entoni Gidens (2002): „Sociologija“
Vuko Pavićević (1980): „Sociologija religije“, BIGZ: Beograd,
Patridž „Religije sveta“ , (2008): Mladinska knjiga
Sreten Petrović i Milovan Mitrović (2008): „Sociologija: za III razred stručnih i IV razred gimnazije“
Enciklopedija živih religija, Holit Beograd (1990)
Milan Vukomanović (2004): „Religija“ (15-18)

Slični tekstovi!

 

Pojedinac, kultura i društvo

Pojedinac, kultura i društvo

Razvoj društvenih nauka pratile su brojne promene, no, pre nego što su se razvile
društvene nauke, postojali su teoretičari koji su se bavili isključivo ljudskom
prirodom. Smatrali su da je čovekova druga priroda – kultura.

read more
Sociološke discipline

Sociološke discipline

Savremena sociologija razgranala se na veći broj samostalnih disciplina-posebnih sociologija. Zato se pre može govoriti o sociologiji u množini, kroz prizmu njenih grana, odnosno disciplina. Brojne discipline izučavaju vezu jedne društvene pojave sa društvom u celini, čime doprinose razvoju opšte nauke o društvu i razumevanju društvenih pojava i procesa u sveukupnosti njihovih varijeteta. Tačan broj socioloških disciplina nije poznat, jer se postojeće discipline konstantno razvijaju, dajući materijal za nastanak novih subdisciplina, koje svojim osamostaljivanjem daju novu, zasebnu disciplinu. Neke od najznačajnijih socioloških disciplina su: sociologija kulture, sociologija rada, sociologija grada (urbana sociologija), sociologija sela (ruralna sociologija), sociologija morala, sociologija masovnih komunikacija.

read more
Maks Veber

Maks Veber

Maks Veber (1864-1920) Biografski podaci          Maks Veber rođen je u Erfurtu (Pruska) u protestantskoj porodici. Kada je Veber imao 5 godina, njegova porodica odlučuje da se preseli u Berlin, gde njegov otac započinje...

read more
Metod sociološkog istraživanja

Metod sociološkog istraživanja

Sama reč “metod” potiče od grčke reči methodos što znači put ili način kako da se dođe do nekog saznanja odnosno do neke istine. Metodologija je logička disciplina koja proučava metod i razvija sva njegova logička načela. Istraživanje najčešće predstavlja proveru...

read more