Predmoderno, moderno i savremeno društvo

Uredio/la Damjan Petrović

September 22, 2020

Društvo se u prošlosti znatno razlikovalo od sadašnjeg društva u kome mi živimo. Pitanje koje se postavlja jeste – po čemu ?

Odgovor na ovo pitanje će se sam dati kada se upoznamo sa glavnim karakteristikama predmodernih, modernih, ali i savremenih društva.

Predmoderno društvo

Predmoderno društvo je izraz koji se koristi kada se želi opisati društvo koje je malo, statično, zatvoreno, u kome ne postoje složeni oblici organizacije.

Karakteristike predmodernih društva:

  1. proizvodnja je bila za sopstvene potrebe;
  2. politika je bila lična vlast;
  3. zastupljena je religija.

Predmoderna društva možemo podeliti na:

  1. Lovačko – sakupljačka društva:  postojala su još 50.000 godina pre nove ere, dobila su naziv po osnovnim delatnostima svojih članova ( lovu, ribolovu i sakupljanju jestivih biljaka), muškarci su bili lovci a žene domaćice.
  2. Stočarska i ratarska društva: postojala su pre oko 20.000 godina, na bliskom Istoku i u Aziji, a nastala su iz lovačko-sakupljačkog društva.

            Dobila su naziv po osnovnim delatnostima (uzgoj stoke i obrada zemlje – ratarstvo).

  • Neindustrijske ili tradicionalne civilizacije:  postojale su oko 6.000 godina pre nove ere, zasnivala su se na razvoju prvih malih kneževina, polisa, ali i prvih imperija (Rimsko i Otomansko carstvo).

      Ljudi su se bavili trgovinom, što je dovodilo do sve većih nejednakosti u bogatstvu.

Naziv ” civilizacija” koristi se za društva koja su bila poznata po prvom pismu, novcu, kulturnim ili umetničkim delima…

U prvim civilizacijama žene su bile domaćice, a muškarci su bili trgovci činovnici…

Najstarije civilizacije nastale su u dolini reka Tigra i Eufrata, kao i u delovima dalekog istoka Azije.

Moderno društvo

Moderno društvo treba shvatiti kao dugotrajan istorijski proces u kojem se formira čitav niz promena.

Sama reč ” moderno” označava nešto novo, sadašnje, nešto što karakteriše postojeću epohu.

  • Jedini autori smatraju da je nastalo još u 16. veku sa širenjem trgovine i razvojem gradova.
  • Drugi autori početak ove epohe vide u 18. veku, kada se razvilo racionalno i naučno mišljenje.
  • Treći autori naglašavaju značaj industrijalizacije, buržoasku revoluciju (demokratsko društvo) i prosvetiteljstvo.

Prosvetiteljstvo je intelektualni pokret, razvijen tokom 17. i 18. veka. Predstavnici su Ruso, Volter i Didro. Oni su smatrali da razumevanje sveta treba da se zasniva na razumu, a ne na religiji.

Francuska buržoaska revolucija (1789) predstavljala je pravo na slobodu, jednakost i jedinstvo.

Postojala su tri doma: plemstvo, sveštenstvo i građanstvo. Kada su se staleži sastali u skupštini Versaja, treći stalež (građanstvo) se pobunio ( bili su najbrojniji, činili su preko 95 % od ukupnog stanovništva, a njihov glas se vrednovao koliko i glas iz preostala dva staleža). Oni sebe proglašavaju za Ustavotvornu skupštinu i kao takvi ruše Bastilju, koja je bila simbol kraljevog apsolutizma. Ovim je revolucija zvanično počela, a najbitnije što su učinili jeste ukidanje feudalizma kao i donošenje “Deklaracije o pravima čoveka”, po kojoj su svi jednaki pred zakonom, a suverenitet je u rukama naroda.

Napomena: Detaljnije o Francuskoj revoluciji možete pročitati u knjizi profesora Aleksandra Molnara “Rasprava o demokratskoj ustavnoj državi III, strane 9-55”.

Industrijska revolucija je period društvenog razvoja, vezan za kraj 17. i početak 18. veka. Jedan od ključnih preokreta u društvu bio je pronalazak parne mašine, koja je dovela do velikog preokreta u proizvodnji. Otvarale su se fabrike, većina ljudi je počelo da živi u gradovima pa se razvila i trgovina. U ekonomiji se javlja kapitalisticko društvo – proizvodnja radi profita uz slobodan rad. U politici demokratija postaje česta pojava.  Razvijaju se takozvane “nuklearne” porodice, povećava se slobodno radno vreme…

U modernom društvu, tržište određuje šta će se i kako će se proizvoditi. Širenje modernosti na tradicionalna društva naziva se modernizacija.

Organizacija industrijske proizvodnje koncentriše se u rukama kapitalističkih preduzetnika s ciljem stvaranja profita.

Savremeno društvo

Početkom 20. veka, tehnološki napredak industrijske proizvodnje, doveo je do masovne proizvodnje robe (fordizam – korišćenje pokretnih traka, masovna potrošnja, odnosno potrošačko društvo, da bi u poslednjoj trećini 20. veka informatička revolucija omogućila novi skok u proizvodnji radi zadovoljavanja potrošača – postfordizam).

Informatička revolucija je oznaka za širenje informacionih tehnologija (računarstvo, telekomunikacije, internet), nastalo 70-ih godina 20. veka.

Ona se ogleda u premeštanju industrijske proizvodnje u područja sa jeftinom radnom snagom.

Sve to je praćeno globalizacijom, odnosno pojavama i procesima koji se tiču cele planete Zemlje.

Pojedini sociolozi tvrde da se savremeno društvo preobrazilo u postmoderno, koje sve manje veruje jedinstvenim objašnjenjima u nauci.

Velike promene su se desile u oblasti potrošnje, te pojedini sociolozi savremeno društvo nazivaju hiperpotrošačkim društvom, koje se odlikuje emocionalnom potrošnjom, odnosno razvija se emocionalni odnos potrošača prema proizvodu.

Literatura:

  1. Sociologija za treći razred srednjih stručnih škola i za četvrti razred gimnazija, Milena Stanojević, Logos, Beograd, 2016.
  2. Sociologija za treći razred srednjih stručnih škola i za četvrti razred gimnazija, Vladimir Vuletić, Klett, Beograd, 2015.
  3. Sociologija za treći razred srednjih stručnih škola i za četvrti razred gimnazija, Grupa autora, Zavod za udžbenike, Beograd, 2012.

Slični tekstovi!

 

Pojedinac, kultura i društvo

Pojedinac, kultura i društvo

Razvoj društvenih nauka pratile su brojne promene, no, pre nego što su se razvile
društvene nauke, postojali su teoretičari koji su se bavili isključivo ljudskom
prirodom. Smatrali su da je čovekova druga priroda – kultura.

read more
Sociološke discipline

Sociološke discipline

Savremena sociologija razgranala se na veći broj samostalnih disciplina-posebnih sociologija. Zato se pre može govoriti o sociologiji u množini, kroz prizmu njenih grana, odnosno disciplina. Brojne discipline izučavaju vezu jedne društvene pojave sa društvom u celini, čime doprinose razvoju opšte nauke o društvu i razumevanju društvenih pojava i procesa u sveukupnosti njihovih varijeteta. Tačan broj socioloških disciplina nije poznat, jer se postojeće discipline konstantno razvijaju, dajući materijal za nastanak novih subdisciplina, koje svojim osamostaljivanjem daju novu, zasebnu disciplinu. Neke od najznačajnijih socioloških disciplina su: sociologija kulture, sociologija rada, sociologija grada (urbana sociologija), sociologija sela (ruralna sociologija), sociologija morala, sociologija masovnih komunikacija.

read more
Maks Veber

Maks Veber

Maks Veber (1864-1920) Biografski podaci          Maks Veber rođen je u Erfurtu (Pruska) u protestantskoj porodici. Kada je Veber imao 5 godina, njegova porodica odlučuje da se preseli u Berlin, gde njegov otac započinje...

read more
Metod sociološkog istraživanja

Metod sociološkog istraživanja

Sama reč “metod” potiče od grčke reči methodos što znači put ili način kako da se dođe do nekog saznanja odnosno do neke istine. Metodologija je logička disciplina koja proučava metod i razvija sva njegova logička načela. Istraživanje najčešće predstavlja proveru...

read more
Sociologija porodice

Sociologija porodice

Sociologija porodice je jedna od mnogobrojnih socioloških disciplina, koja proučava interakciju porodice, kao osnovne ćelije svakog društva i samog društva u celini. Bavi se analizom različitih tipova porodičnih odnosa, proučavanjem funkcija porodice i njenim istorijskim razvojem.

read more