Socijalizacija ličnosti

Uredio/la Dijana Milošević

May 15, 2020

Termin socijalizacija se u sociologiji koristi sa naglaskom na uticaj socijalne sredine na razvitak ličnostii. Francuski sociolog Emil Dirkem je koristio ovaj termin da bi označio događanje podruštvljenja čoveka, tj. delovanje društvenih uslova na oblikovanje ljudske ličnosti.

Socijalizacija je proces u kome pojedinac usvaja određene oblike ponašanja za koje biološki nije predodređena. U sociološkom leksikonu socijalizacija ličnosti određuje se kao proces kojim novom članu društva bivaju prenešene vrednosti, norme, stavovi, kulturne tekovine i šire društveno iskustvo prethodnih generacija neke društvene grupe ili društva u celini. Socijalizacija ima 2 zadatka: omogućiti uključivanje svakog pojedinca u društvo i omogućiti nužnu koherentnost gledišta i vrednosti, integraciju društva i prenos kulturnih obrazaca s generacije na generaciju. Putem socijalizacije nastoje se formirati kod pojedinca određene osobine i načini ponašanja, koji se u određenoj kulturi i određenom društvu smatraju vrednim i poželjnim.

Socijalizacija se deli u 3 faze:

  1. Primarna socijalizacija se odvija u ranom periodu detinjstva, obično u okviru porodice. Dete u okviru porodice stiče osnovne veštine komunikacije i jezika, uči društvene uloge, formira identitet u odnosu na pol, etnicitet, religiju i usvaja različite oblike ponašanja, koji su u skladu sa roditeljskim standardima.
  2. Sekundarna socijalizacija počinje uključivanjem pojedinca u sistem obrazovanja. Tokom perioda adolescencije važno je formiranje čvrstog ličnog identiteta (skup stavova, ubeđenja, osećanja o sebi i sopstvenom ponašanju, željama i aspiracijama), kao i razvoj socijalnog ponašanja. Dete se transformiše u samostalnu odraslu osobu, a ti preobražaji su veoma burni i intezivni. Okolina koju čine roditelji, porodica, škola, vršnjaci, mediji, može da odigra ulogu potpornog ili destruktivnog činioca, da pomogne ili oteža adolescentima snalaženje u novonastalim izazovima. U primarnoj i u sekundarnoj socijalizaciji deca i učenici nisu pasivni učesnici u interakciji, nego su aktivni agensi koji mogu selektovati ono što će prihvatiti i ono što će odbaciti u tom procesu.
  3. Tercijarna socijalizacija podrazumeva prilagođavanje novoj situaciji koje donosi zrelo doba. Odrasli ulaze u uloge za koje ih primarna i sekundarna socijalizacija nije mogla potpuno pripremiti (zaposlenik, suprug ili supruga, roditelj).

Sadržaj socijalizacije propisuju izvori socijalizacije a prenose ga agensi socijalizacije. Izvori socijalizacije su: kultura (jezik, znanje, umetnost, igra, običaji, vera, verovanja, vrednosti, moral, ideologija, zakon, institucije, navike, naučena ponašanja, način života, alati, oruđa, tehnologija) i društvo. Kultura i društvo određuju ciljeve, sadržaj i sredstva socijalizacije, oni propisuju norme, standarde, vrednosti i verovanja koje će dete usvajati tokom odrastanja. Pojedinac je tvorevina kulture, ali i nosilac i stvaralac kulture, pa su ovi odnosi dinamični, promenljivi i međuzavisni,

Agensi socijalizacije (prenosilac socijalizacije) jesu društveni činioci koji predstavljaju zastupnike društva i kulture i vrše prenos kulturnih normi i obrazaca ponašanja na dete. To su: porodica, vrtić, škola, vršnjača grupa, radno mesto, religija, društvene organizacije, institucije, sredstva masovne komunikacije, kao i svaka grupa ili svaki član društva kao prenosilac društvenih shvatanja o ponašanju. Za razliku od izvora socijalizacije, oni su samo prenosioci socijalizacije, koji su i sami određeni i kontrolisani izvorima socijalizacije. Agense socijalizacije najčešće predstavljaju osobe koje svesno i namerno utiču na formiranje ponašanja deteta. Najveći uticaj na razvoj ličnosti deteta ima njegova najuža socijalna sredina, odnosno njegovi roditelji. Sa polaskom u školu menjaju se uloga i status deteta. Pred njim stoje novi zahtevi i nova očekivanja. U razrednoj nastavi uspeh je rezultat individualnih napora i osnovni element na kome se zasniva status u grupi. Kako će se deca u školi socijalno razvijati, zavisi i od toga kako učitelj svoje učenike podstiče na socijalno ponašanje svojim pohvalama i kritikama. Vršnjaci kao grupa dece približno istog doba i sa istim interesima, koja se međusobno druže takođe imaju u detinjstvu veliki uticaj na formiranje ličnosti. Grupa vršnjaka značajno utiče na to koje će vrednosti dete nastojati da ostvari kao i na formiranje mnogobrojnih ličnih, a posebno socijalnih stavova. Dete želi da bude prihvaćeno od drugih, da se uključi u grupu i da se u njoj afirmiše. Prihvatanje od strane druge dece podstiče njihovo osećanje sigurnosti i razvija njihovo samopoštovanje. Važnu ulogu u socijalizaciji imaju i mediji, koji nas mogu informisati, zabavljati, obrazovati, ali i vaspitavati. Mediji imaju moć da oblikuju društvo i da njime manipulišu. Oni jačaju i ruše naše stavove, deluju na naše emocije, mogu nas razveseliti, rastužiti, smiriti ili podstaći na neku akciju. Svemu tome posebno su izloženi adolescenti, jer više vremena provode za računarom, na internetu, raznim socijalnim mrežama i time postaju najranjivija grupa na koju se najlakše može uticati a često i manipulisati. Značajna karakteristika medija je u tome što oni ne samo da javnosti pružaju informacije, već ih i tumače. Zbog toga masovni mediji imaju veliki uticaj na socijalizaciju. Mediji svojim sadržajima i reklamama sve više mladima nameću vrednosti, znanja i oblike ponašanja. U toku procesa socijalizacije, a po uzoru na medijske i reklamne likove, mladi formiraju sliku o sebi i drugima. Mediji  im sugerišu željene osobine, sposobnosti, ponašanja, karakteristike i načine života. Snažna identifikacija sa popularnim ličnostima (pevači, glumci, sportisti) ili negativnim junacima (kriminalci), može biti brana razvoju ličnog identiteta. Upravo zbog toga je neophodno razvijati medijsku pismenost, odnosno kritičko mišljenje prema medijskim sadržajima, kako bismo odoleli medijskoj manipulaciji-

Socijalizacijom se izgrađuje društveno biće, ali i subjektivni integritet ličnosti. Ona podrazumeva proces prilagođavanja i identifikacije sa sociokulturnom sredinom, ali i proces individuacije, odnosno razvijanje unutrašnjih potencijala individue u manjem ili većem skladu sa zahtevima i normama sredine. Proces socijalizacije se ne odnosi samo na period detinjstva, ona je veoma složen proces i odigrava se tokom čitavog života.

Photo: https://www.skyminds.net/la-socialisation-lhomme-en-tant-quetre-social/

Slični tekstovi!

 

Pojedinac, kultura i društvo

Pojedinac, kultura i društvo

Razvoj društvenih nauka pratile su brojne promene, no, pre nego što su se razvile
društvene nauke, postojali su teoretičari koji su se bavili isključivo ljudskom
prirodom. Smatrali su da je čovekova druga priroda – kultura.

read more
Sociološke discipline

Sociološke discipline

Savremena sociologija razgranala se na veći broj samostalnih disciplina-posebnih sociologija. Zato se pre može govoriti o sociologiji u množini, kroz prizmu njenih grana, odnosno disciplina. Brojne discipline izučavaju vezu jedne društvene pojave sa društvom u celini, čime doprinose razvoju opšte nauke o društvu i razumevanju društvenih pojava i procesa u sveukupnosti njihovih varijeteta. Tačan broj socioloških disciplina nije poznat, jer se postojeće discipline konstantno razvijaju, dajući materijal za nastanak novih subdisciplina, koje svojim osamostaljivanjem daju novu, zasebnu disciplinu. Neke od najznačajnijih socioloških disciplina su: sociologija kulture, sociologija rada, sociologija grada (urbana sociologija), sociologija sela (ruralna sociologija), sociologija morala, sociologija masovnih komunikacija.

read more
Maks Veber

Maks Veber

Maks Veber (1864-1920) Biografski podaci          Maks Veber rođen je u Erfurtu (Pruska) u protestantskoj porodici. Kada je Veber imao 5 godina, njegova porodica odlučuje da se preseli u Berlin, gde njegov otac započinje...

read more
Metod sociološkog istraživanja

Metod sociološkog istraživanja

Sama reč “metod” potiče od grčke reči methodos što znači put ili način kako da se dođe do nekog saznanja odnosno do neke istine. Metodologija je logička disciplina koja proučava metod i razvija sva njegova logička načela. Istraživanje najčešće predstavlja proveru...

read more