Zašto treba da nas je briga?

Uredio/la admin

June 11, 2020

Povod pisanja ovog teksta jesu događaji čiji smo svedoci u prethodnom periodu, a u vezi sa protestima širom SAD-a (i sveta), čiji je okidač bilo ubistvo Afroamerikanca Džordža Flojda. Čini mi se da se u Srbiji pravi razlog protesta, svesno ili ne, ispušta iz  vida i samim tim njihov cilj nipodaštava. Stečem utisak da gotovo polovina internet korisnika iz Srbije na ovu temu piše i oglašava se samo zato što je to popularno, “in” ili “u trendu”, dok druga polovina osuđuje ovu prvu zbog zabrinutosti i saosećanja s događajima koji se dešavaju negde tamo daleko, a pritom se ne oglašava o problemima sa kojima se suočava naš narod. Malo ko zapravo shvata koliko su ove demonstracije bitne i važne. Čak i nama.

Mogu vam navesti dva razloga zašto su ovi protesti važni:

  1. Prvi razlog proizilazi iz same civilizovanosti. Prosto, ne razumem kako neko može ostati nem i ne osuditi  ubistvo jednog čoveka samo zato što je on druge boje kože. Ovakve stvari jesu problem čitavog sveta, a ne samo neke pojedinačne države. Radi se o problemu koji je opštečovečanski, i stoga zaslužuje svaku vrstu osude, svih ljudi na svim meridijanima.
  2. Drugi razlog je spoljnopolitičko ponašanje Amerike. Govorimo o državi koja “gura svoj nos” u najrazličitija pitanja; državi koja voli da glumi sudiju, pozvanog ili ne, i odlučuje o stvarima u koje se baš i ne razume i kao takva to je država od čijih odluka neretko zavise naši životi. Ako ni zbog čega drugog, ovaj razlog je valjda dovoljan da stanemo na stranu ovih protesta. Sve ono što se dešava u SAD-u može imati razorne posledice po običnog čoveka, koliko god on bio fizički udaljen od nje. Ako vam se čini da to nije tačno, dozvolite mi da vas podsetim na globalnu ekonomsku krizu iz 2008. čije posledice i dalje osećaju  i pokušavaju da saniraju ne samo države već i brojni pojedinci. Ne zaboravite da živimo u doba globalizacije.

Pokušajte da zamislite svet u kome Amerika nije alfa i omega svetske politike, do čega bi ovi protesti mogli da dovedu, i kako bi nam, možda, takva situacija išla na ruku.

Ono na šta često nailazim na društvenim mrežama kada se neko oglasi na temu rasnih nereda u Americi i istim pruži podršku (uglavnom se radi o našim sportistima, umetnicima…) jesu komentari zašto sa sličnim žarom pojedinci nisu toliko vokalni kada se radi o protestima našeg naroda u Crnoj Gori. Zapitajte se, zašto i kako nam je religija postala bitnija od ljudskog života? Takođe, mnogi legitimnost protesta osporavaju zbog slika koje se na njima mogu videti – na trenutak ovi skupovi su vrlo nasilni; zapaljeno  je i obijeno na desetine zgrada, izloga prodavnica, malih radnji. Pitanje bi bilo slično kao i za prethodni argument. Koliko god nam pojedine institucije bile bitne, da li smeju da nam budu važnije od ljudskih života? One, na kraju, mogu biti ponovo obnovljene. Jedan politikolog, Rols je pisao o tome da se nasilni otpori mogu opravdati onda kada ne postoji druga mogućnost za rešenje nekog problema na efikasan način. A radi se o sistemskoj represiji i tlačenju ljudi koje traje vekovima i nikako da bude iskorenjeno, bez obzira na napore preduzete na tom polju i  razne  donesene zakone i propise.

Za kraj vam ostavljam dva jako efektna citata.

“Rasizam u Americi je kao prašina u vazduhu. Deluje nevidljivo, čak i kada vas guši, sve dok ne pustite sunce unutra. Onda je vidite svuda. Sve dok držimo upereno svetlo, imamo šansu da je očistimo, gde god da padne. Ali moramo biti na oprezu, jer je uvek u vazduhu”. – Karim Abdul Džabar

“Ljudi su naučeni da mrze. A ako mogu da nauče mržnju, mogu i ljubav”. – Nelson Mandela

Autor: Danijela Mirković

Slični tekstovi!

 

Pojedinac, kultura i društvo

Pojedinac, kultura i društvo

Razvoj društvenih nauka pratile su brojne promene, no, pre nego što su se razvile
društvene nauke, postojali su teoretičari koji su se bavili isključivo ljudskom
prirodom. Smatrali su da je čovekova druga priroda – kultura.

read more
Sociološke discipline

Sociološke discipline

Savremena sociologija razgranala se na veći broj samostalnih disciplina-posebnih sociologija. Zato se pre može govoriti o sociologiji u množini, kroz prizmu njenih grana, odnosno disciplina. Brojne discipline izučavaju vezu jedne društvene pojave sa društvom u celini, čime doprinose razvoju opšte nauke o društvu i razumevanju društvenih pojava i procesa u sveukupnosti njihovih varijeteta. Tačan broj socioloških disciplina nije poznat, jer se postojeće discipline konstantno razvijaju, dajući materijal za nastanak novih subdisciplina, koje svojim osamostaljivanjem daju novu, zasebnu disciplinu. Neke od najznačajnijih socioloških disciplina su: sociologija kulture, sociologija rada, sociologija grada (urbana sociologija), sociologija sela (ruralna sociologija), sociologija morala, sociologija masovnih komunikacija.

read more
Maks Veber

Maks Veber

Maks Veber (1864-1920) Biografski podaci          Maks Veber rođen je u Erfurtu (Pruska) u protestantskoj porodici. Kada je Veber imao 5 godina, njegova porodica odlučuje da se preseli u Berlin, gde njegov otac započinje...

read more
Metod sociološkog istraživanja

Metod sociološkog istraživanja

Sama reč “metod” potiče od grčke reči methodos što znači put ili način kako da se dođe do nekog saznanja odnosno do neke istine. Metodologija je logička disciplina koja proučava metod i razvija sva njegova logička načela. Istraživanje najčešće predstavlja proveru...

read more