Pojedinac, kultura i društvo

Uredio/la Miljana Živić

September 16, 2020

Razvoj društvenih nauka pratile su brojne promene, no, pre nego što su se razvile
društvene nauke, postojali su teoretičari koji su se bavili isključivo ljudskom
prirodom. Smatrali su da je čovekova druga priroda – kultura.
U razvoju, kod svakog čoveka ponaosob postoje primarne i sekundarne potrebe. U
primarne potrebe ubrajamo: vazduh, vodu, hranu-osnovne egzitencijalne potrebe,
zadovoljavamo ih kad to želimo. Ove potrebe su kulturno određene. Kultura je kod čoveka
razvila potrebu da se razviju i sekundarne potrebe. U sekundarne potrebe možemo
ubrojati: učenje, zdrav život, bavljenje određenim sportom, potrebu za
doterivanjem/lepotom, potrebu za usavršavanjem i tome slično.
Teoretičari su još počev iz antičkog perioda, različito odredili čoveka. Aristotel je
dao definiciju određenja čoveka, pri čemu navodi da je politika ta koja odvaja čoveka od
drugih vrsta. Neki teoretičari su pak, odredili čoveka kao osobu koja se igra, koja ima
sposobnost mašte. Govorili su da je čovek jedino u mogućnosti da razvija i da stvara
kulturu, samostalno.
Kultura se sastoji iz više elemenata: norme, vrednosti, navike, običaji, simboli,
jezik.
Navike i običaji se usvajaju nesvesno, stičemo ih procesom socijalizacije. Čovek ne
stremi ka tome da ima određenu naviku, ali tu radnju usvaja nesvesno, značenje ne može da
objasni ali ipak to radi, ponavlja određenu radnju. Tako se kod pojedinca stvara
tradicionalni stil života, bez promena.
Norme jesu pravila; određeno ponašanje. Norme su pokazatelji kako bi stvari trebalo da
budu, govore o društveno prihvatljivom ponašanju, poželjnom. Podležu sankcijama,
shodno postupcima pojedinaca. Na primer: pravilo je da se odsutni učenici upisuju na početku
časa u dnevnik. Ukoliko ima onih koji nisu prisutni na času, a koje redar koje prijavio kao odsutne, mogu biti na neki način sankcionisani i oni učenici koji nisu prisutni i oni koji su u ulozi redara.
Vrednosti predstavljaju određene vizije ili ideale. Mogu biti različite prirode,
predstavljaju kako zapravo mi želimo da organizujemo sopstveni život. Vrednosti mogu
biti na primer: novac, zdravlje, ljubav. Više vrednosti stvara sistem vrednosti. Svako
društvo daje određeni sistem vrednosti, odnosno zavisi od društvа kakav će sistem
vrednosti kreirati i kojem će težiti. U našem društvu danas se pridaje veliki značaj materijalnim vrednostima.
Vrednosti u društvu mogu da odrede mediji, političari, intelektualci, umetnici,
naučnici, ali može da odredi i vlast. Razmislite o Severnoj Koreji i o
vrednostima koje su u fokusu tamo.

Ako želimo da promenimo vrednosti, moramo da promenimo sistem, ustaljene radnje
i ponašanja. S tim u vezi, velika promena se desila po pitanju položaja i uloge žena u društvu. Imale su
sekundarnu ulogu u društvu, promenom sistema vrednosti došlo je do toga da danas
postoji ravnopravnost polova, ne u potpunosti, ali je ipak ta činjenica vidljiva i
prisutna.
Simboli predstavljaju sliku određenog koncepta, manifestaciju određene ideje. Simboli
mogu biti materijalni i zamišljeni (apstraktni). Obično označavaju pojam na koji
određeni pojam podseća, obeležje nekog pojma. Simboli mogu biti na primer religijske
prirode, te mogu imati simboličko značenje, religijsko značenje. Njima se predstavlja
određeni pojam, određeno obeležje. Simbolima se upućuje na neku društvenu stvarnost.
Jezik se može manifestovati govorom i predstavlja najsavršenije sredstvo komunikacije
među ljudima. Prema jeziku možemo razlikovati narode, plemena. Jezik je odraz kulture
pojedinca. Jezik se može manifestovati na dva načina: jezik kao znak i jezik kao simbol.
Jezik ne predstavlja samo sredstvo komunikacije, jezik predstavlja i identitet jednog
naroda i njegovo postojanje.

Veoma je bitno da razmislite o svom sistemu vrednosti, okruženju, poimanju kulture.
Takvih primera ima svuda u okruženju, samo ih se treba setiti.


Literatura:

  1. Sociologija za treći razred srednjih stručnih škola i za četvrti razred gimnazija,
    Vladimir Vuletić, Klet, Beograd, 2015.
  2. Sociologija za treći razred srednjih stručnih škola i za četvrti razred gimnazija,
    Grupa autora, Zavod za udžbenike, Beograd, 2012.

Slični tekstovi!

 

Sociologija zdravlja

Sociologija zdravlja

Uvod U svakodnevnom, zdravorazumskom načinu razmišljanja o stvarnosti, teme kojima se bavi sociologija, poput društvene strukture, kulture, ekonomskih kretanja i statistike, ne deluju blisko temi zdravlja. Na kraju krajeva, zdravlje je individualna karakteristika...

read more
Globalizacija

Globalizacija

Globalizacija predstavlja proces koji je vezan za 20. vek, učinio je da se kapitalizam proširi na čitav svet. Najjednostavnije rečeno, dolazi do širenja kapitalističke ekonomije u globalnim razmerama i svet postaje jedna celina sa jedinstvenom podelom rada....

read more
Sociologija politike

Sociologija politike

Reč “politika” potiče od reči polis ( grad, država), središte polisa bila je agora ( trg), gde su građani debatovati i donosili odluke javnim glasanjem. Ljudi koji nisu učestvovali u debatama, nazivani su idiotima. Politika predstavlja veštinu upravljanja društvom,...

read more
Islam

Islam

Reč religija potiče od latinske reči religio. Ona nam pomaže da razumemo poreklo sveta, uzrok nekih dešavanja (pr.poplava) i sebe. Postoje različite definicije religije, međutim, postoji konsenzus oko toga koliko vrsta religija postoji. U pitanju su dve vrste:...

read more
Religijske zajednice i sekte

Religijske zajednice i sekte

Kada se govori o religijskim zajednicama, neophodno je pomenuti podelu na: crkvu;denominaciju;sektu ikult.Crkva potiče od reči „eclesia“-zajednica. Odnosno, crkva predstavlja zajednicu vernika kao sveto mesto na kome se sastaju vernici. Crkva je organizovana i...

read more
Promene i razvoj društva

Promene i razvoj društva

Pojmovi ‘promena’ i ‘razvoj’ ne smeju se poistovećivati jer iako svaki razvoj podrazumeva neke promene, pod razvojem, odnosno progresom mislimo na promene koje sa sobom nose pozitivne efekte, dok svaka promena ne mora nužno da donese pozitivne efekte.

read more